Trenutno je oko 4,5 milijardi korisnika društvenih medija, a svaki od njih u prosjeku dnevno koristi društvene medije oko 145 minuta. Svijet se rapidno promijenio nakon početka ere društvenih medija. Činjenica je da su društveni mediji izuzetno pomogli povezivanju ljudi širom svijeta, pomogli su rastu i promociji poslova, mogu biti odličan i brz izvor informacija, alat za umrežavanje i tako dalje. Međutim, također je činjenica da društveni mediji imaju i svoje nedostatke. Većina njih je povezana s kvalitetom života i mentalnim zdravljem.
Korisno je znati kako društveni mediji utječu na hemiju mozga i zašto mogu biti tako ovisni. Prije nego što uđemo dublje u ovu temu, važno je napomenuti da iako se ovisnost o društvenim medijima ne klasificira kao ovisnost, u SAD-u, na primjer, postoje razne klinike i bolnice s programima stvorenim kako bi se pomoglo ljudima koji pate od ovisnosti o društvenim medijima kao kompulzivnom poremećaju. Slično kao i kod kockanja ili ovisnosti o supstancama, društveni mediji mogu potaknuti psihološke žudnje koje proizlaze iz proizvodnje dopamina (hormona sreće) koja se događa kao odgovor na 'lajkanje', dijeljenja, pozitivne komentare i druge pozitivne interakcije.
Prema nedavnom istraživanju Harvard Univerziteta, dijeljenje privatnih informacija na društvenim mrežama aktivira istu regiju mozga povezanu s ovisnošću, što znači da možete osjetiti isti "high" dok objavljujete sadržaj na društvenim medijima i kad konzumirate ovisne tvari poput kokaina.
Pojam optimizacije odnosi se na pronalaženje najboljeg mogućeg rješenja za problem. Ovaj članak bavi se prekomjernom upotrebom društvenih medija, onime što nam čini i kako to optimizirati kako bi koristilo mladima.
Postoji mnogo problema u vezi s društvenim medijima, ali ovaj tekst posebno se fokusira na 4 od njih, a zatim ćemo razgovarati o mogućim rješenjima. Prvi problem povezan s korištenjem društvenih medija su algoritmi, drugi problem su lažne vijesti, treći je sadržaj koji konzumiramo putem društvenih medija, a četvrti je vrijeme provedeno na društvenim medijima.
1. Društveni mediji koriste moćne, ali vrlo pristrasne alate, nazvane algoritmi, čiji je glavni zadatak prikupljanje informacija o ponašanju korisnika i sadržaju koji ih zanima. Zahvaljujući algoritmima, korisnici društvenih medija često završe u beskrajnim začaranim krugovima prilagođenog sadržaja koje algoritmi guraju prema nama na temelju sadržaja koji nam se sviđa. To se naziva 'doom scrolling', a taj fenomen može biti opasan jer može ograničiti našu maštu, naš proces donošenja odluka, našu moć istraživanja, suziti naše svjetonazore i perspektive, jer smo u stanju eho komore. Izraz eho komore opisuje okruženje u kojem je pojedinac izložen samo informacijama ili gledištima koja se podudaraju s njegovima vlastitim.
I upravo je to razlog zašto se mnogi korisnici društvenih medija zavaravaju da će, ako konstantno ne koriste društvene medije, nešto propustiti, odatle i izraz FOMO (fear of missing out, strah da nam nešto ne promakne). Stalna potreba da ostanete povezani sa svojom zajednicom i prijateljima putem društvenih mreža može stvoriti osjećaj izolacije u slučaju nekorištenja istih. Počinjete osjećati da ste isključeni, propuštate trendove, viceve, pozive itd. Prema stručnjacima za mentalno zdravlje, sve to može rezultirati anksioznošću, depresijom, itd. Nekoliko načina na koje možemo boriti se protiv algoritama i prijetnji koje predstavljaju je eliminiranje predloženih vijesti kad je to moguće, kao i zbunjivanje algoritama, na primjer, povremeno pokazivanje interesa i praćenje sadržaja koji vas uopšte ne zanima, kao i povremeno brisanje vaše historije pretraživanja.
2.Danas informacije šire se brže nego ikada, stoga je ključno razviti vještinu kritičkog razmišljanja i ne vjerovati svemu što vidimo. Svakodnevno smo izloženi klikbejtovima i lažnim vijestima, te je izuzetno važno poznavati izvore informacija i biti vrlo oprezan kome vjerujemo. Nedavno istraživanje koje su proveli stručnjaci s MIT-a pokazalo je da se lažne vijesti brže šire na društvenoj mreži Twitter nego stvarne vijesti. Ali zašto tako lako padamo na lažne vijesti? To je zbog karakteristike ljudskog razmišljanja nazvane kognitivne pristranosti. Kognitivne pristranosti su mentalni 'shortcuti' u našem razmišljanju kada se prisjećamo informacija ili procjenjujemo nešto. One često mogu rezultirati pogrešnim zaključcima i prisutne su univerzalno; utječu na svakoga. Nekoliko koraka koji vam mogu pomoći u prepoznavanju lažnih vijesti:
- Počnite svjesno pratiti vjerodostojne stranice i kanale na društvenim medijima, a ako niste sigurni, počnite provjeravati činjenice o stvarima koje čitate i čujete i pretvorite to u naviku.
- Naučite razlike, na primjer, između vijesti i oglasa, jer istraživanja pokazuju da mladi ljudi često ne mogu razlikovati između vijesti i oglasa
3. Ne postoji opći konsenzus o tome koliko je društvenih medija previše. Istraživanja ukazuju da se osobe koje premaše 5 sati dnevne upotrebe društvenih medija kategoriziraju kao "ovisnici". Među tinejdžerima koji provode više od pet sati dnevno na društvenim medijima, vjerovatnoća pojave simptoma depresije udvostručuje se. Prema psiholozima i psihijatrima, ako odgovorite potvrdno na sljedeća pitanja, vjerojatno previše konzumirate društvene medije i možda ste i ovisni:
-Stoji li mi potrošnja društvenih medija na putu komunikaciji s ljudima u stvarnom životu, poput prijatelja i obitelji?
-Da li mi je teže fokusirati se na svakodnevne aktivnosti poput rada i učenja zbog stalne potrebe za provjerom društvenih medija?
- Osjećam li se nervozno ako ne mogu provjeriti svoje naloge na društvenim medijima zbog nedostatka internetske veze ili sličnih razloga?
- Trošim li manje vremena na aktivnosti i hobije koje sam nekad uživao/la zbog društvenih medija?
Ako je vaš odgovor na ova pitanja potvrdan, možete početi pratiti vrijeme koje provodite na društvenim medijima kako biste postali svjesniji svog dnevnog ili sedmičnog vremena provedenog na njima. Ako procijenite da previše vremena trošite na društvenim medijima, razmislite o preuzimanju aplikacija koje ograničavaju vrijeme koje provodite na društvenim medijima, počnite vježbati ostavljati telefon (ili laptop) u drugoj prostoriji, pronađite nove hobije koji ne uključuju vaš telefon, itd.
4.Živimo u vremenu influencera koji su, za mnoge mlade ljude, uzori 21. stoljeća i vrlo učinkovit alat, može se reći, za širenje trendova i informacija. Slijedeća stavka, donekle povezan s prethodnim, je taj da se putem društvenih medija nameću različiti životni stilovi i standardi ljepote kao normalni i trendovi. To može biti vrlo štetno za mlade ljude koji nisu razvili zdrav osjećaj za izgled svog tijela, samopouzdanja i slično.
Spomenuli smo ranije strah od propuštanja, ali postoje i drugi veze između depresije, anksioznosti i općenito mentalnog zdravlja s društvenim medijima. Putem društvenih medija, naravno, ovisno opet o algoritmima, svakodnevno smo bombardirani filtriranim slikama prelijepih tijela i lica, ljudi koji žive luksuznim načinom života i tako dalje. Naravno, počinjemo uspoređivati svoj život i izgled s onim što vidimo, iako gledamo izuzetno manipuliran sadržaj, koji često nema veze s stvarnim životom i stvarnim stvarima, a ljudi većinu vremena dijele samo vrhunce svojih života, a rijetko "obične" trenutke. To može dovesti do erozije samopouzdanja, depresije itd. S uvođenjem različitih aplikacija, korisnici društvenih medija počeli su koristiti upitne filtere koji mogu dramatično promijeniti oblik vašeg tijela i lica, vašu visinu, težinu, a to nije moguće pratiti golim okom. To može lako naškoditi ljudima koji već pate od, na primjer, poremećaja prehrane ili tjelesne dismorfije. Prema nedavnom istraživanju u Velikoj Britaniji, 90% žena prijavilo je korištenje filtera ili uređivanje svojih fotografija kako bi promijenile svoj izgled.
Kada govorimo o tome kako kontrolirati sadržaj koji konzumirate na društvenim medijima, rješenje za ovu prijetnju bilo bi svjesno korištenje društvenih medija u smislu da ste svjesni da svaki put kad ste na platformama društvenih medija sebi ponavljate da je to virtualni svijet, a ne stvarni. Podsjetite se statistika koje smo danas spomenuli o tome koliko sadržaja koji vidite je lažno i filtrirano i jednostavno počnite prestajati pratiti naloge koji vas čine manje vrijednima, manje ljepšima i manje pametnima nego što zaista jeste. Prestanite se uspoređivati s slikama koje nisu stvarne. Volite sebe.
Izvori:
https://www.city.ac.uk/__data/assets/pdf_file/0005/597209/Parliament-Report-web.pdf
https://www.forbes.com/advisor/business/social-media-statistics/
https://sitn.hms.harvard.edu/flash/2018/dopamine-smartphones-battle-time/
https://news.mit.edu/2018/study-twitter-false-news-travels-faster-true-stories-0308
