Prva stvar koju moramo reći je da mi volimo ters i tu ideju participativnog coworkinga u kojem se prostor mijenja u skladu sa potrebama svojih korisnika.

Postojeći tershouse je jedna super kombinacija dobre strategije koja obezbjeđuje funkcionalan prostor i DIY rješenja koja daju šarm prostoru.

Kada nam je Nermin (vlasnik tershousea-a) pokazao industrijsku halu koju je uzeo za novi prostor, instant se desila i druga ljubav i te dvije ljubavi (prema ideji i prema prostoru) su nam bile najveće pogonsko gorivo u ovom projektu. 

Da ne bi bilo “ovo sve mi”, Nermin zaista jako poznaje svoje korisnike, šta oni vole/ ne vole i puno nam je pomogao sa savjetima kad smo radili projekat. 

2. Kako  će novi prostor služiti korisnicima tershouse-a; kako bi ga uporedili sa starim, šta su glavne razlike?

Kratki odgovor bi bio: ista ideja, veće mjerilo, bolji prostor.

Trenutni house of Ters je funkcionalan i šarmantan ali u jednom trenutku bi postao premali za sve svoje korisnike.

Mi smo preuzeli dobre principe sadašnjeg Tersa, materijalizirali njegovu individualnost , prenijeli to u veće mjerilo i dobili smo ovaj projekat. Mislili smo da bi onda jedino prirodno bilo da ovaj veći, bolji Ters od kuće postane grad i zato smo predložili i ime City of Ters. (za koje sad javno apelujemo i da ostane). 

3. Od koliko cjelina se sastoji novi terhouse? 

Kad smo došli do naziva City of Ters, razmišljali smo koje su glavne karakteristike koje ima jedan grad i tako su nastale funkcionalne cjeline za javne posjetioce i/ili za coworkere. 

Svi posjetioci na ulazu prolaze kroz Ters gate i ulaze u Tersovu ulicu. Javni prosjetioci odatle mogu nastaviti na Tersov trg koji je zamišljen kao prostor za evente. 

I Tersova ulica i Tersov trg su estetski zamišljeni da sve one elemente koji su karakteristični za vanjske javne prostore uvedu u enterijer (javna rasvjeta, klupe, saobraćajni znakovi i sl). 

Coworkeri iz Tersove ulice mogu ići u svoj prostor koji se zove Ters Factory, a oni koji su uzeli kancelarije rade iz Tersovih Lab-ova. 

Factory i estetski opravdava to ime jer smo koristili materijale i elemente karakteristične za industriju: lim koji podsjeća na industrijske konternere, industrijsku rasvjetu i jarke boje koje jasno označavaju prostor za kretanje i prostor za rad.

Ters lab je estetski suptilniji od Factory-a i u njemu prevladavaju pastelne boje uz neke šarmantne detalje koji se u različitim varijacijama pojavljuju u svakoj kancelariji. 

4. Moderni coworking prostori mnogo značaja polažu na relax zonu. Šta u tom smislu nudi novi ters prostor?

Kroz istraživanje smo shvatili da je prostor za odmor i relaksaciju jako bitan (i stalnim i povremenim) korisnicima pa smo predvidjeli dio za rekreaciju koji smo nazvali Ters Bazaar.

On se sastoji od centralnog prostora koji se može koristiti za yogu ili druge sportsko rekreativne aktivnosti. Taj prostor je okružen malim kabinama za relaksaciju gdje se korisnici mogu izdvojiti od drugih ljudi i napraviti pauzu u svom danu. 

Kabine za odmor su nas podsjetile na male radnje koje viđamo na bazarima na istoku pa je tako taj dio dobio svoje ime. 

5. Šta su bile inspiracije za enterijer novog tershouse-a?

Mislimo da je za nas u ovom projektu edukacija bila puno jača od inspiracije. Jako puno smo razgovarali sa različitim ljudima koji freelancaju, pregledali smo more projekata poslovnih prostora i mislim da smo toliko upoznali postojeće stanje hale da bismo je bez problema mogli nacrtati samo po sjećanju. 

Svi inputi koji smo skupili su generisali jedan kreativni zalet da uradimo ovaj projekat za koji su nam poslije rekli da bi mogao da bude rame uz rame sa coworking prostorima u Berlinu ili nekom drugom velikom coworking centru. 

6. Koji su najveći aduti novog prostora?

Ovo je za nas dosta nezahvalno pitanje jer u svakom dijelu nalazimo neki drugi kvalitet. Ako pokušamo nešto izdvojiti, rekli bismo da su različite atmosfere koje nude različite funkcionalne cjeline element na koji smo najviše ponosni. 

Svi na poslu provodimo veliki broj sati u sedmici i poslije nekog perioda imamo želju za promjenom.

U City of Ters, u kratkom roku ćete radni sto zamijeniti klupom na Ters trgu, časom vježbanja u Ters bazaaru ili šankom u jednoj od kuhinja.

7. Enterijer prostora se bazira uveliko na psihologiji. Koji elementi su korišteni da bi se korisnici osjećali što prijatnije?

Analizom prvobitnog Tersa smo zaključili da je jarko žuta boja već postala zaštitni znak Tersa i bilo nam je važno da je zadržimo. Međutim, koliko god da žuta boja potiče kreativnost i razbuđuje, u prevelikoj mjeri može biti i zamorna. Zbog toga smo joj suprotstavili pastelno tirkiznu koja smiruje i pomaže ljudima da se bolje fokusiraju. To su uz sivu osnovne boje koje smo koristili. 

U nekim prostorima gdje je btina radna atmosfera (kao npr. U coworking prostoru) dominira žuta boja, a u prostoru za relaksaciju i vježbanje gdje je fokus na opuštanju dominira tirkizna. 

Isto tako, u nekim prostorima se ne pojavljuje nijedna od ovih boja jer nismo željeli uniformisati cjelokupno prostor i važno nam je da i budući korisnici imaju mjesto da se izraze. 

8. Koliko je teško bilo iskombinovati funkcionalnost i specifičnu estetiku kojoj ste težili?

Iskreno, bilo je dosta izazovno projektovati ovaj prostor jer kao što smo ranije naveli, željeli smo projektovati jedan mali grad što je značilo da smo za svaki dio morali napraviti dovoljno različitim da posjetioc osjeti razliku kada npr. Iz Tersove ulice uđe u Ters factory ali ipak da se jasno može osjetiti ta viša ideja grada Tersa kao cjeline. 

Također, željeli smo da je prostor jasno čitljiv posjetiocu i da on može intuitivno da pretpostavi smjer kretanja u prostoru i jasnu granicu između različitih cjelina. 

9. Po čemu će ovaj prostor biti inovativan u BiH ali i u regionu?

Mislimo da se u BiH najbolje stvari dešavaju negdje na rubu između planiranog i spontanog i da će to biti ono zbog čega će se ljudi stalno vraćati ovom prostoru.

Prostor je projektovan da estetski i funkcionalno bude po svim kriterijima za svoju namjenu ali sigurno će se i kroz realizaciju i kroz korištenje mijenjati i prilagođavati svojim korisnicima. 

Mislimo da će ovaj prostor biti poseban i po tome što smo mi kroz projekat napravili početnu beta verziju a sada investitor kroz gradnju i posjetioci kroz korištenje daju svoj pečat. U trenutku kad se počne graditi, City of Ters prestaje biti samo naš projekat i postaje autorski rad svih onih koji ga grade i u njemu poslije rade. 

Također, jako smo ponosni što javna zona (Ulica i Trg)  briše granice između otvorenog i zatvorenog prostora i javnog i privatnog, zbog čega mislimo da će ovaj prostor biti mjesto susreta ne samo za coworkere nego i za generalnu publiku u Sarajevu. 

O nama: 

Archordion je arhitektonski duo nastao 2021., a čine ga Maja Ibrahimpašić i El-Gazija Bajramović. 

Raspon njihovih projekata (kao i investitora) je raznolik i uključuje vile, stambeno-poslovne objekte, enterijere poslovnih objekata i sve druge projekte koji ih zaintrigiraju svojim projektnim zadatkom. Projektovanje im ide bolje od marketinga, pa još uvijek čekaju da stranica www.archordion.com stane na noge ili da postave prvi post na fb ili ig. Vjerujemo da će strpljivi i to dočekati.