Rad na sebi i popularno nazvani ‘growth’, jeste prirodna tendencija svake mentalno zdrave i integrisane ličnosti. Težnja za napretkom i ambicioznost isto tako. Međutim zamka u koju svi mi bar nekoliko puta u životu upadamo jeste kroz donošenje Novogodišnjih odluka. Obećavamo sebi da ćemo preko noći postati bolji partneri, da počinjemo trenirati, racionalnije trošiti novac, pozitivnije razmišljati, zdravije jesti i šta sve ne. Bombarudjemo se sa svih strana. A što je lista ovih odluka veća, manje toga se zaista promjeni.
Hajde da ovu godinu svi započnemo malo zdravije u smislu odluka i planova. Novogodišnje odluke su prema mišljenju mnogih psihologa loš način postizanja ciljeva i postajanja najbolje verzije sebe. Ne postoji puno istraživanja na temu efikasnosti Novogodišnjih odluka ali postoji anketa koja kaže da 4 od 5 ispitanika prekrši svoje ciljeve već do februara. Najveći broj ispitanika tvrdi da imaju previše drugih stvari i obaveza kojima se moraju baviti dok oko 30% tvrdi da jednostavno nisu dovoljno predani ciljevima.
Razlozi zašto tako brzo odustajemo od novogodišnjih odluka jeste, prema mišljenju stručnjaka, što su ciljevi uglavnom orjentisani na generalne želje a ne na specifične ciljeve. Nadalje, često podcjenjujemo koliko realno vremena treba za sticanje nove navike odnosno prevazilaženje stare. Još jedan u nizu razloga zato ne uspjevamo ostati dosljedni Novogodišnjim odlukama jeste što pravimo preduge liste umjesto da planiramo jednu po jednu, a pređemo na drugu nakon što smo jedan cilj ‘zaokružili’.
Neki od savjeta kako Novogodišnje odluke napraviti održivim pročitajte u nastavku:
1. Mentalna priprema- urbani mit je da za sticanje novih navika treba 21 dan, a istraživanja pokazuju da se ipak radi o 66 dana. Kako god, većina Novogodišnjih odluka se vezuje za navike, a da biste krenuli u ovaj proces potreban je ipak mentalna priprema. U ovom kontekstu dobro bi bilo osvrnuti se na prethodnu godinu i sagledati ciljeve i odluke koje su se ticali te godine te koji su ostvareni a koji nisu i zašto. Ovo će nam pomoći da realnije sagledamo prilike i šanse za nadolazeću godinu, te ovim možete izbjeći ‘upadanje’ u iste zamke koje se uglavnom tiču vremenskih odrednica i planiranje da se nekoliko odluka istovremeno ostvare.
2. Podijelite svoju odluku sa nekim kome vjerujete i ko vas inače podržava. Time stičete odgovornost ne samo prema sebi nego i prema datoj riječi toj osobi, koja će vas napominjati na njega, te da odluka ima veću težinu.
3. Podijelite odluku na nekoliko koraka - npr. ako ste donijeli dugoročnu odluku da steknete veću ekspertizu u svojoj struci neka prvi cilj bude da naučite nešto novo kroz neki np. kurs, nakon čega ćete to sebi obznaniti. Prema riječima Sandre Muratović, KBT psihoterapeutkinje najbolje je postaviti smart ciljeve, koji su akronim riječi: Specific (specifični), Measurable (mjerljivi), Achievable (ostvarivi), Relevant (relevantni) i Time-bound (vremenski ograničeni). To je koncept u kojem su ciljevi konkretni i ostvarivi. Psihologinja Muratović Kaže da ciljeve ne treba dovoditi u vzu sa Novom Godinom nego kratkoročno osmisliti plan djelovanja u sklopu ciljeva koje zelimo postici, odnosno kao što smo spomenuli ranije, ‘razbiti’ jedan cilj na manje zadatke koje onda mozemo pratitti i mjeriti kako se ostvaruju tokom odrejdnog vremena.
4. Promjenite percepciju gledanja na stvari - studija iz 2020.godine pokazuje da su učesnci čije su se Novogdišnje odluke ticale novih ciljeva bili uspješniji u realizaciji istih nego učesnici koji su htjeli prestati sa lošim navikama. Odnosno učesnici čiji su ciljevi bili orjentirani na započinjanje nečeg nvoog nego na zaustavlajnje sa nečim bili su uspješniji, što nas dovodi do toga da je bitno da promjenimo način na koji formulišemo i gledamo na ciljeve; npr.umjesto ‘prestat ću pušiti’ možemo cilj preformulisati u ‘uvest ću naviku da umjesto pušenja pijem svježe voćne sokove’.
Autorica teksta: Ivona Narančić, Community manager tershouse-a
