Hajdemo krenuti ispočetka i prvo definisati šta je to stres. Stres je reackija u našem tijelu kada smo pod pritiskom ili pod prijetnjom. Uglavnom se dešava kada se nalazimo u situaciji za koju smatramo da ne možemo kontrolisati ili sa kojom se nismo u stanju adekvatno nositi. 

Postoje tri glavne vrste stresa; akutni (ako dođe do neke situacije koja nas kratkoročno istresira poput gužve u saobraćaju dok negdje kasnimo ili žustra rasprava/svađa s nekim itd.), akutni epizodični stres (česti akutni događaji poput stalnih rokova na poslu), te hronični stres (nezaposlenost, fizički ili emocionalno konstantno zlostavljanje, porodični konflikti ili bilo koje drugo stanje/situacija koja izaziva stres kroz duži vremenski period). Mnogi od nas dožive često kombinaciju ove tri vrste stresa.

Postoji zdravi nivo stresa, koji čovjeka pokreće i uči da postane rezilijentniji. Međutim ako se ta granica pređe (a ona je drugačija za svakoga) tada već govorimo o količini koja može izazvati ozbiljne opasnosti po čovjekovo cjelokupno zdravlje. Termin stress management se odnosi na cijeli set tehnika ili alatki koje vam pomažu da predefinišite vaš, tako reći, alarmni sistem. Može pomoći vašem tijelu i umu da se prilagodite (tj.da postane rezilijentniji). Bez njega vaše tijelo bi bilo stalno pod ‘visokim naponom’. Vremenom, kao što smo spomenuli tijelo može doživjeti ozbiljne posljedice uzrokovane hroničnim stresom. Nemojte čekati da se to desi, reagujte na vrijeme i svjesno utječite na svoj kvalitet života i odnose sa drugima. Dugoročni efekti stresa su raznoliki. Prema istraživanjima koje je sproveo poznati medicinski akademski centar Mayo Clinic duga izloženost hormonu stresa - koritzolu, vremenom dovodi do širokog spektra zdravstvenih problema, a samo neki od njih su: mentalni poremećaji, kardiovaskularni poremećaji, problemi sa spavanjem, probavom, pamćenjem i koncentracijom, pa čak i karcinomi. U nastavku saznajte nešto više o tehnikama koje spadaju pod stress management, a koje se mogu jednostavno i brzo savladati.

Puno je tehnika koje se mogu koristiti za prevenciju stresa. Jedna od njih je definitivno meditacija. Možete pokušati sa vođenim meditacijama za početak ukoliko smatrate da ne možete sami sjediti u tišini sa svojim mislima. Suština meditacije nije da se oslobodimo misli nego da svjesno pratimo iste i ne dopustimo im da nama upravljuju, nego da ih samo ‘puštamo’ da teku i da odlaze i dolaze poput oblaka na nebu. Na youtube-u postoji mnogo veoma dobrih vođenih meditacija na različite teme ili jednostavno za opuštanje. Druga stvar koju možete za sebe uraditi a utjecat će itekako na oslobađanje od nakupljenog stresa jeste vježbe disanja. Ovdje također ako nemate iskustva preporučujemo da počnete sa nekim provjerenim youtube kanalima poput Wim Hof tehnike disanja. 

Ono što je jako bitno za nivo stresa u tijelu jeste izbalansirana ishrana, koja se često zanemaruje kao jako bitan faktor kada govorimo o stresu. Zdrava ishrana može podržati imuni sistem i pomoći pri obnovi oštećenih ćelija. Hrana itekako utječe na nivo stresa u organizmu. Tako postoje namirnice koje mogu utjecati na nivo hormona sreće u organizmu (serotonin), a to su npr. hurme, crna čokolada, banane itd. Prema Harvard istraživanjima određene namirnice koje sadrže omega 3 masnoće kao i povrće mogu pomoći pri regulaciji nivoa kortizola (hormona stresa). Kada smo u stresu tijelo često traži tkz.comfort food odnosno namirnice bogate šećerima i zasićenim masnim kiselinama, kao što su čips, pomfrit, fast food generalno.

Tjelovježba je još jedan od provjerenih metoda kada govorimo o prevenciji stresa i umanjivanju njegovih štetnih utjecaja. Istraživanja dokazuju da treniranje podiže endorfine (jedan od neurotransmitera zbog kojih se osjećamo dobro), da uspješno reducira negativne efekte stresa, a također blagotvorno utječe na kvalitet sna, probavu i raspoloženje. O povezanosti između tjelovježbe i stresa pročitajte u ovom tekstu.

Kućni ljubimci - istraživanja pokazuju da kućni ljubimci, pogotovo mačke i psi itekako povoljno utječu na smanjenje hormona kortizola kao i krvnog pritiska. Druga istraživanja također dokazuju da životinje mogu umanjti osjećaj usamljenosti, povećati osjećaj socijalne podrške i popraviti raspoloženje. Više na ovu temu možete pročitati ovdje.

Odlasci u prirodu - od davnina je poznato da boravak u prirodi djeluje blagonaklano na mentalno zdravlje, iscjeljuje, a samim tim utječe na umanjenje stresa u organizmu. Pored ovoga, to je također dobra prilika da provedete svoje slobodno vrijeme i sa prijateljima jer je dokazano da druženje svakako spada u jedan od ključnih faktora kada govorimo o samopouzdanju, podršci, osjećaju sigurnosti itd…

Psihoterapijska podrška - ukoliko osjetite da je nivo stresa u vašem organizmu došao na nivo na kojem više sami ne možete ništa poduzeti, odnosno da ste konstantno nervozni, umorni, nemirni, da je produktivnost pala itd. Onda se preporučuje psihoterapijska podrška. Bilo koji stil psihoterapije da izabrete naučit ćete kako se efikasno nositi sa stresom, kako naučiti reći ne (nemogućnost da kažemo ne često stvara bespotrebni stres), kako drugačije poredati dnevne obaveze i prioritete itd. 

Pored svega navedenog jako je korisno i osvijestiti kako se ponašamo u slobodno vrijeme, čime se bavimo i da li smo u stanju zadržati se u sadašnjem momentu i uživati. Ovo je usko vezano sa meditacijom koja nam pomaže da razvijemo vještinu bivanja u sadašnjem momentu. Kako kaže jedna poslovica “ko živi u budućnosti- anksiozan je, ko živi u prošlosti - depresivan je, a samo onaj koji živi u sadašnjem momentu je sretan”. 

Kada govorimo o razvijanju svjesnosti jako je bitno i koliko vremena provodimo na društvenim mrežama, jer je dokazano da osobe koje ograničavaju svoje vrijeme na društvenim  mrežama su puno sretnije od onih koji ih bez kontrole konzumiraju svakodnevno. Istraživanja također dokazuju da kod osoba koje već imaju simptome depresije društvene mreže mogu pogoršati stanje. Više o povezanosti depresije i korištenja društvenih mreža pročitajte ovdje.

Fun fact
Jeste li znali da će novi tershouse imati stress free zonu gdje ćete moći spavati, meditirati, raditi jogu, trenirati itd? Niste? Više o novom prostoru pročitajte u intervjuu sa CEO-em i osnivačem tershouse-a Nerminom Šehićem.

Reference:

https://www.hsph.harvard.edu/nutritionsource/stress-and-health/

https://www.mayoclinic.org/healthy-lifestyle/stress-management/in-depth/stress/art-20046037