Beneficije koje tjelovježba ima na ljudsko zdravlje su već dobro poznate i česta tema, te razlogom postoji izreka da je vježbanje najbolji lijek. Svakako nije na odmet prisjetiti se osnovnih prednosti koje vježbanje ima na fizičko ali i na mentalno zdravlje. Redovnom tjelovježbom preveniramo metabolički sindrom, tip 2 diabetes a prema nekim istraživanjima čak i karcinome i oboljenja poput artritisa. Pored ovog vježbanjem utičemo na optimizaciju krvnog pritiska, čime srce ostaje zdravo a rizik za kardio-vaskularne bolesti se smanjuje, te istovremeno jačamo srčani mišić zbog čega srce radi efektivnije. Znojenje utiče na proizvodnju endorfina (jedan od hormona sreće) što vam pomaže da se opustite ali i regulaciju nivoa kortizola (hormona stresa). Pored kardiovaskularnih prednosti i hormonskih tu je svakako i težina koja se reguliše kroz vježbanje, a uz to ide i poželjnija estetika tijela koja za sobom nosi i čovjekovo sveopšte zadovoljstvo samim sobom.
Tjelovježba i produktivnost na radnom mjestu idu ruku pod ruku. Iz navedenog razloga posljednjih decenija trend modernih firmi jeste da svojim uposlenicima obezbjede članarinu za teretane ili barem popuste u istima, jer osvještenost o ovoj korelaciji raste svakim danom. Kao što je ranije navedeno tjelovježba utiče na mentalno zdravlje tako što reguliše hormone odgovorne za adaptaciju na stres i raspoloženja ali i samim tim na produktivnost i kreativnost.
Istraživanja dokazuju koliko je tjelovježba bitna i za produktivnost, kreativnost, mentalno stanje (samim time i raspoloženje), manje odsustvo na poslu itd. Prema stranici MedlinePlus, redovno vježbanje pomaže da se 'isperu' bakterije iz pluća i disajnih puteva- čime se smanjuje rizik od sezonskih gripa, prehlada i mnogih drugih bolesti. Fizička aktivnost utiče pozitivno na imunitet uposlenika zbog čega postaju manje podložni padu imuniteta a samim time manje odsustvo na poslu sljeduje s obzirom da istraživanja pokazuju da je opće zdravlje vježbača bolje nego kod kolega koji nisu fizički aktivni. Prema trenutnoj statistici koju je prikupilo Američko ministarstvo zdravlja i ljudskih usluga samo jedno od troje odraslih osoba ispunjava optimalnu kvotu za fizičku aktivnost u toku sedmice.
Kultura vježbanja i wellnessa je nešto što je proteklih decenija postalo sve popularnije iz mnogih razloga. Ljudi koji vježbaju su općenito sretniji i zadovoljniji sobom, što pomaže da se generalna atmosfera na radnom mjestu održi pozitivnom i da se stres manje osjeti. Vježbanje utiče mnogo i na povezivanje između kolega jer svaki interes više koji povezuje kolege utiče na međuljudske odnose pozitivno. Pored ovog lakše je nakaniti se na vježbanje i treninge kada izgubite motivaciju ako imate svog partnera s kojim trenirate, a zgodno je kada je to neko s posla jer možete ravno nakon radnog vremena produžiti na trening. U nastavku pročitajte još nekoliko razloga zbog kojih je vježbanje sve popularnije i unutar radnog vremena:
- Budnost i energija- jedan od načina na koji vježbanje može potaknuti produktivnost na poslu jeste kroz budnost. Kada vježbamo, podstičemo cirkulaciju kako u cijelom tijelu tako i u mozgu što utiče pozitivno na budnost. Protein koji se zove BDNF podstiče naše kognitivne sposobnosti, a proizvodnja BDNF-a se podstiče kroz vježbanje. Pored toga sama činjenica da imamo više energije će nas učiniti produktivnijim na poslu. Ukoliko nemate vremena za treninge nakon radnog vremena, preporuka jeste da izdvojite barem pola sata u toku radnog vremena i pauzu iskoristite na korisniji način, kroz brzo šetanje ili da koristite npr. stepenice umjesto lifta, što je mali ali korisni korak promjene u vašoj svakodnevnici na putu ka boljem zdravlju.
- Kvalitetniji i dublji san- što znači da ćete imati odmornijeg radnika, što je opet u vezi sa produktivnošću. „Prema dostupnim istraživanjima imamo čvrste dokaze da vježbanje pomaže da brže zaspemo ali utiče također i na kvalitet i dubinu sna, iako trenutno ne možemo razjasniti koji mehanizmi tačno utiču na ovu korelaciju“ tvrdi doktorica Charlene Gamaldo, direktorica Johns Hopkins Centra za izučavanje sna.
- Na osnovu Harvard studije beneficije vježbanja su višestrane i odnose se na kognitivne sposobnosti i kao što su kreativnost, brže učenje, oštrija memorija i poboljšana koncentracija. Studija Leeds Metropolitan univerziteta pokazala je da su uposlenici koji vježbaju u toku radnog vremena produktivniji, više motivisani, da bolje raspoređuju vrijeme, lakše donose odluke i da se generalno osjećaju zadovoljnije.
Jasmina Šuko, jedna od naših coworkerki, koja je od nedavno i doktorica, potvrđuje bitnost tjelovježbe i njene beneficije referirajući se na mnogobrojna klinička ispitivanja „Deseci randomiziranih kliničkih ispitivanja dokazali su da tjelovježba poboljšava zdravlje. Istraživanja pokazuju da vježbanje povećava energiju, smanjuje stres, izoštrava fokus i poboljšava san. Poznato je da su sve ove beneficije pozitivno povezane s povećanjem produktivnosti na radnom mjestu.“
Kada se sve ovo uzme u obzir shvatate zašto se direktorima firmi isplati ulagati u fitness članarine njihovih radnika; bolji imunitet - manje odsustva na poslu, manje bolovanja kao i manja šansa širenja zaraznih bolesti ili sezonskih gripa. Stoga kao što je rekao, utemeljitelj aikida, Morihei Uešiba: „Poenta treninga je zategnuti ono što je labavo, učvrstiti tijelo i ispolirati duh.“
