1. Da li su po Vašem iskustvu pandemija COVID 19 virusa i preporučene mjere socijalne distance imala uticaja na ljudsku psihu do sada i da li svjedočimo većoj socijalnoj anksioznosti uslijed istih? 

Pojedinci suočeni sa socijalnom anksioznošću u periodu prije pandemije su svakako kroz ovaj pandemijski period doživjeli stagnaciju u svojim mogućnostima za vježbu tehnika koje pomažu ovladavanju socijalnom anksioznošću i suočavanju. Sama stagnacija je vjerovatno doprinijela povratku simptoma socijalne anksioznosti u tim slučajevima. Također, pad samopouzdanja te nemogućnost vježbanja komunikacijskih vještina zbog perioda karantine, posebno kod mladih je mogao doprinijeti pojavi znakova socijalne anksioznosti. Međutim važna infomacija je da se ovi periodi  i simptomi mogu umanjiti povratkom u rutinu i nastavkom rada na sebi.  Posmatrajući uticaj pandemije COVID-19 na mentalno blagostanje ljudi vjerujem da je važno sagledati i postati svjestan uticaja pandemije iz više perspektiva jer u narednom periodu ćemo se sigurno baviti smanjenjem posljedica koje je pandemija ostavila za sobom.

Tokom pandemije COVID-19 ljudi su bili izloženi različitim traumatskim događajima bilo da su se događali njima ili su ih pratili putem medija. Cjelokupna izloženost traumatskim i stresnim događajima je zasigurno ostavila posljedice na mentalno blagostanje pojedinca. Nazvati ovaj stres katastrofalnim događajem za čovječanstvo zapravo nije hiperbola. Uticaj COVID-19 pandemije  na mentalno blagostanje se može posmatrati kroz nekoliko ključnih faza kroz koje je čovječanstvo prošlo tokom ovog perioda. 

Prvi uticaj COVID-19 na mentalno blagostanje je iznenadni, a u nekim regijama i neočekivani dolazak virusa koji je opustošio i zatvorio gradove, donoseći strah i izazivajući akutne stresne reakcije.

Boravak u karanteni je još jedan od učinaka koji je ostavio traga na mentalno zdravlje. Iako je karantena neophodna za borbu protiv pandemije, iznenadna promjena rutine i osjećaj gubitka slobode može dovesti do osjećaja bespomoćnosti, dosade, tjeskobe, razdražljivosti i bijesa. Ono što je dobro i optimistično jeste da opisane reakcije mogu biti situacijska prilagodba pojedinca novoj stvarnosti, ne nužno patološka pojava i dugotrajna posljedica. 

Još jedan učinak COVID-19 na mentalno zdravlje odnosi se na pretrpljeni strah pojedinaca koji su bolovali od COVID-19 virusa posebno sa težim oblicima kliničke slike, te bili hospitalizirani i izloženi intenzivnom strahu za vlastiti život. Konačno, ekonomski gubici, nezaposlenost, nesigurnost i povećana socijalna nejednakost generiraju akutni stres koji će se vjerojatno pretvoriti u kronični stres za velik dio stanovništva, što također povećava rizik od pada mentalnog blagostanja. Istodobno, ne treba podcjenjivati ​​utjecaj ovog pada mentalnog blagostanja na ekonomske prilike u zemlji i svijetu općenito. 

U ovom vremenu smirivanja pandemije veoma je važno pratiti naše mentalno blagostanje. Najbolji pokazatelj emocionalnog zdravlja je održavanje svakodnevne funkcionalnosti, unatoč rutini koja je za mnoge nova i još uvijek nestrukturirana. Ukoliko primjetimo da emocionalno stanje nije dobro i da postoje gubici u svakodnevnoj funkcionalnosti koji se ogledaju u pojavi problema u različitim  aspektima života, poput porodičnog  ili profesionalnog, vrijeme je da potražite stručnu pomoć.

2. Koliko zajednica i druženja znače u ovim vremenima?

Socijalna podrška podrazumijeva dijeljenje psiholoških i materijalnih resursa sa drugima i od ključne je važnosti za zaštitu mentalnog zdravlja. Prema modelima koji govore o ublažavanju stresa, socijalna podrška može smanjiti psihološke učinke negativnih životnih događaja na mentalno zdravlje pojedinaca. Međutim kao i u svemu novija istraživanja u ovom pravcu pokazuju da u svemu treba biti umjeren. Pretjerana socijalna podrška može dovesti do lakšeg gubitka sposobnosti samoprilagođavanja pojedinca te je zato važno održavati umjernost oslanjanju na socijalnu podršku. Socijalna podrška u smislu druženja, razmjene iskustva i stvaranja ugode je svakako najpoželjniji dio podrške o kojoj govorimo. 

Značaj zajednice i druženja za vrijeme pandemije COVID-19 se može posmatrati i kroz drugačije životne kontekste. Na prvi pogled rad od kuće i boravak u njenoj tišini je zvučao idealno. Tokom pandemije COVID-19 mnogi su dobili priliku testirati ovo vjerovanje u praksi. Za one koji dugo putuju do poslovnog prostora, rad od kuće i boravak u kući predstavlja veliko olakšanje, omogućavajući ljudima da provedu više sati sa svojom porodicom i prijateljima što ih čini sretnijim. Pored toga, čini se da mnogi vole osjećaj autonomije i povjerenja u obavljanje posla, te manji broj socijalnih kontakata, međutim, za mnoge taj dio odgovornosti dovodi do toga da se teško odvajaju od poslovnih aktivnosti i dopuštaju sebi da se opuste. 

Rad od kuće i dugotrajno socijalno osamljivanje nekima može predstavljati teškoću posebno u poslovima koji zahtjevaju fokus, koncentraciju, dostizanje vremenskih rokova i dosta poslovnih kontakata. U takvim slučajevima poteškoće su vidljive u najmanjem omjeru kroz prekovremeni rad i dodatni umor. Nadalje, i drugi problemi poput ometanja tokom rada od strane ukućana, prisutnost  lagane buke u kući  ili čak nepostojanje adekvatnog namještaja za rad mogu pridonijeti otežanom radu od kuće. Mnogo smo puta čuli i vidjeli  ove nedaće i znamo koliko mogu doprinijeti  pogoršanju mentalnog blagostanja.

3. Koliko bi u tom smislu koncept rada kakav je u coworking prostoru mogao pomoći?

Coworking može igrati veliku ulogu u jačanju mentalnog blagostanja posebno za one koji rade u manjim kompanijama ili se bave freelance poslovima. Mnogi od njih su se susreli sa padom produktivnosti radeći od kuće tokom pandemije COVID-19 posebno u vremenu  karantine iako nam se svima činilo da radimo duže i više. Odlazak u  coworking  prostor bi u tom smislu mogao biti lijep predah od rada od kuće upravo zbog  mogućnosti umrežavanja i doživljaja pripadanja zajednici što će kreirati  osjećaj sigurnosti i udobnosti. Radna atmosfera uz dobre ergonomske uslove će pomoći povećanju produktivnosti te će doprinjeti onom željenom osjećaju postignuća i mira kada se završi poslovni dan.  

4. Koje su prednosti coworking prostora kada govorimo o mentalnom zdravlju naspram tradicionalne kancelarije ili rada od kuće?

Postoji niz sada već istraženih i dokazanih različitih prednosti rada u coworking prostoru. Ne samo da su ovi prostori izvrsni za umrežavanje i poslovni rast, već mogu poboljšati i mentalno blagostanje na radnom mjestu, što rezultira povećanjem produktivnosti i smanjenjem stresa što sve u konačnici može pridonijeti uspjehu poslovanja.

Rad od kuće pruža bezbroj ometanja, od primamljivog  televizijskog programa  do laganih kućanskih poslova, što rezultira niskom razinom produktivnosti. Međutim, rad iz coworking prostora smanjuje broj distrakcija i povećava vašu produktivnost, što rezultira većim brojem urađenih zadataka i smanjenjem razine stresa i tjeskobe. Pored toga mnogi koji rade od kuće imaju izazov u uspostavljanju radnog vremena, što rezultira lošom ravnotežom radnog i privatnog života i padom mentalnog blagostanja u konačnici. Međutim, rad iz coworking prostora daje priliku da se uspostavi radni ritam nakon kojeg se može planirati pregršt ugodnih aktivnosti koje će pomoći podizanju raspoloženja i smanjenju osjećaja depresije, tjeskobe i stresa. 

Coworkingom dajete autonomiju da oblikujete svoj radni dan bez svih dodatnih smetnji koje dolaze kad su svi istovremeno na istom mjestu. Uz to, mogućnost izbjegavanja određenih saradnika ili ometanja može biti od pomoći, jer čak i ako je to neko tko nam se osobno sviđa, on možda nije najproduktivnija osoba u našoj blizini. Coworking također može uticati i na povećanje samostalnosti u radu i nezavisnost zaposlenika, a u vremenu nakon smanjenja pandemije COVID-19 politike kompanija sa tradicionalnim načinom rada vezane za povratak na posao i mjere sigurnosti na poslu mogu izazvati stres kod zaposlenika što je svakako olakšano u coworking prostorima gdje su smjernice za sigurnost na radu dio osnovne politike poslovanja prilagođene potrebama pojedinca, a ne kolektiva i vrlo jednostavne za pratiti. 

Produktivna radna atmosfera koju brižljivo njeguju u coworking prostorima doprinosi održavanju  zdrave ravnoteže između poslovnog i privatnog života što dugoročno rezultira povećanjem radne produktivnosti a zauzvrat donosi smanjenu razinu stresa na poslu i poboljšanje mentalnog blagostanja.

5. U jednom istraživanju sam čitala da na opuštenu atmosferu u coworking prostorima utiče i ta činjenica što su ljudi koji borave tu iz raznih firmi, struka, pa nema potrebe za razvojem poslovnih persona, takmičenja, dokazivanja i sličnim mehanizmima. Da li su to neki od logičnih objašnjenja ili postoje još neka?

Da, naravno da jesu. Osobe koje se bave freelance poslovima, samozaposleni su ili rade u manjim kompanijama koje su geografski dislocirane također se vrlo često  mogu osjećati usamljeno jer može proći više sedmica bez produktivnog razgovora o poslovnim aktivnostima s drugom osobom, što u konačnici može rezultirati povećanim osjećajem stresa, depresije i tjeskobe. Pored toga, kada pojedinac radi sam, lako će pasti pod stres zbog najmanjih problema posebno ako o njima nema nikoga s kim bi mogao razgovarati.

Međutim, coworking prostori mogu pomoći umanjiti te osjećaje usamljenosti, smanjujući tako negativan uticaj na njihovo mentalno zdravlje. Coworking prostori ispunjeni su pojedincima koji dijele slične radne vrijednosti i izazove, što znači da je moguće stvoriti prijateljstva sa svojim kolegama u coworkingu (neko je uvijek u kuhinji spreman za  čavrljanje), čineći svoj radni dan puno manje usamljenim. Produktivna radna atmosfera pomoći će uspostavljanju  zdrave ravnoteže između poslovnog i privatnog života posebno za pojedince kojima je to izazov u svakodnevnom životu, te pružiti mjesto za kratke petominutne pauze u opuštajućem okruženju koje coworking prostori imaju za one pojedince kojima samonjega (selfcare) i planiranje nije jača strana. Ove mjere će dugoročno rezultirati povećanjem radne produktivnosti i donijeti smanjenu razinu stresa na poslu.